Mediji i dezinformacije u fokusu zanimljivog istraživanja na Kosovu

U Prištini su nedavno predstavljeni rezultati istraživanja “Mediji i dezinformacije: perspektiva građana”, koje su proveli Radio Goraždevac, Radio Kim i portal KoSSev, a u čijem središtu se našla percepcija građana o dezinformacijama, povjerenju u medije i ulozi lokalnih novinara u pružanju točnih informacija.

Istraživanje koje je provedeno u razdoblju od prosinca 2023. do ožujka 2025. godine na 80 ispitanika, Srba koji žive na Kosovu pokazuje da čak 87,5% građana primjećuje dezinformacije u medijima dok su kao glavni izbori lažnih vijesti detektirane društvene mreže (31,3%) i internet portali (26,4%).

Prenoseći rezultate istraživanja, Radio Kim navodi kako se medijska pismenost ističe kao ključno sredstvo u borbi protiv dezinformacija. Čak 42,5% ispitanika je upoznato s konceptom medijske pismenosti, dok 15% priznaje da o njemu zna vrlo malo ili ništa. Većina ispitanika smatra da građani mogu doprinijeti borbi protiv dezinformacija kroz prijavljivanje lažnog sadržaja (44,4%) i kroz obrazovanje i medijsku pismenost (44,3%).

Novinarka i autorica istraživanja Jelena L. Petković naglasila je da podaci jasno ukazuju na sistemski problem sa dezinformacijama.

“Rezultati ove analize ukazuju na kompletno podrivanje sistema informiranja. Pokazuju ogromnu sveprisutnost dezinformacija u životima građana, opadanje povjerenja u tradicionalne medije i zagađenost društva i mreža. Veliki broj građana razumije važnost medijske pismenosti i pokušava da se na dnevnom nivou izbori sa dezinformacijama, a jasno je da to ne mogu sami”.

Sudionici istraživanja pokazali su visok stupanj odgovornosti prema javnom prostoru, odnosno da se pridržavaju osnovnog koraka u spriječavanju širenja dezinformacija – provjeri, pa podijeli, komentira rezultate istraživanja portal cenzolovka.rs.

Većina, 61,3% kaže da provjerava točnost podataka pre nego što ih dalje podijeli.

Obitelj i prijatelji su najvažniji fakt-čekeri. Gotovo dvije trećine, 62,5% ukazalo je da kada naiđu na vijest za koju sumnjaju da je dezinformacija, prvo je provjeravaju sa obitelji i prijateljima.

Blizu četvrtine, 22,5% jednostavno ignorira takve vijesti. Istovremeno, 8,8%, odgovorilo je da takve vijesti prijavljuje platformama.

„Ježim se“, spontano je odgovorio jedan ispitanik na pitanje – „što radite kada naiđete na dezinformaciju?“

Čak 90% smatra da građani mogu doprinijeti borbi protiv poremećaja u integritetu informacija, a blizu polovice (44,4%) da to mogu učiniti prijavljivanjem lažnog sadržaja. Sličan postotak (44,3%) označilo je medijsku pismenost kao riješenje.

Kada je reč o medijima, građani su ocijenili da mediji doprinose borbi protiv dezinformacija profesionalnim radom i poštivanjem etičkog kodeksa novinara.

„Širiti istinu kakva je, takva je“, podvukao je lako riješenje, jedan od ispitanika.

Predstavljanje istraživanja “Mediji i dezinformacije: perspektiva građana” upriličeno je kao završni događaj u okviru projekta Etikonekt (EthiConnect).