Upozorenje na veliku zdravstvenu prijetnju: Na udaru su djeca, sve više ih umire

Na hrvatskom dnevno-informativnom internetskom portalu Dnevnik.hr dana 13. travnja 2025. objavljen je članak pod naslovom: „Upozorenje na veliku zdravstvenu prijetnju: Na udaru su djeca, sve više ih umire“, u kojemu se navodi kako je novo istraživanje „dvoje vodećih stručnjaka za dječje zdravlje“ pokazalo da je čak više od tri milijuna djece u svijetu u 2022. godini umrlo uslijed infekcija uzrokovanih mikroorganizmima otpornima na antibiotike. Članak se nalazi na poveznici: https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/tri-milijuna-djece-2022-umrlo-zbog-otpornosti-na-antibiotike---907677.html, a arhiviran je na poveznici: https://archive.ph/NuOwW. U potpisu je kao autor navedena Hrvatska informativna novinska agencija (Hina), dakle posrijedi je prenesena agencijska vijest.

U provjeravanom članku objavljenom na portalu Dnevnik.hr, koji je prijavljen za provjeru na platformi VerifEye.hr, ukratko stoji kako se, prema tom istraživanju, „antimikrobna otpornost razvija kada mikrobi koji izazivaju infekcije evoluiraju tako da antibiotici na njih više ne djeluju“. To je označeno kao jedna od globalno najvećih javnozdravstvenih prijetnji, pri čemu su najvećem riziku izložena djeca s područja Afrike i Jugoistočne Azije. Provjeravani članak kao primarni izvor informacija navodi BBC (British Broadcasting Corporation), relevantnu medijsku kuću, odnosno britanskoga javnog emitera. Kako je utvrđeno provjerom, navedeni članak, odnosno agencijska vijest Hine, ustvari sadržajno predstavlja članak BBC-a – samo preveden s engleskoga na hrvatski jezik – koji je istoga dana, 13. travnja 2025., ranije, pod naslovom „Studija pokazuje da su tri milijuna smrtnih slučajeva djece povezana s otpornošću na lijekove“ (izvorno: „Three million child deaths linked to drug resistance, study shows“) objavljen na njihovoj službenoj internetskoj stranici, a kao autor je potpisan Dominic Hughes. Daljom analizom utvrđeno je kako se spomenuti članak BBC-a pak referira na članak koji je istoga dana, 13. travnja 2025., pod gotovo istovjetnim naslovom „Velika studija pokazuje da je u 2022. godini više od tri milijuna djece umrlo od infekcija povezanih s antimikrobnom otpornošću“ (izvorno: „Over 3 million children died from AMR-related infections in 2022, major study shows“) objavljen na službenoj internetskoj stranici globalne zdravstvene organizacije Clintonova inicijativa za pristup zdravstvenoj zaštiti (Clinton Health Access Initiative – CHAI).   

Svi navedeni članci kao polaznu točku za svoje tvrdnje pronalaze u istraživačkoj studiji koju su zajednički proveli stručnjaci za dječje zdravlje Yanhong Jessika Hu iz Murdochova dječjeg istraživačkog instituta (Murdoch Children’s Research Institute) iz Australije i Joseph Harwell, viši klinički direktor u Clintonovoj inicijativi za pristup zdravstvenoj zaštiti. Rezultati njihova istraživanja predstavljeni su na 35. Kongresu Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i zarazne bolesti ESCMID Global 2025 koji je od 11. do 15. travnja 2025. održan u glavnom gradu Austrije, Beču. Osim ranije navedenih rezultata i nalaza, u ovoj se istraživačkoj studiji navodi kako su zabilježene dramatične stope rasta korištenja antibiotika s visokim rizikom od stvaranja otpornosti (tzv. Watch i Reserve antibiotici). Primjerice, u razdoblju od 2019. do 2021. godine zabilježeni su porasti te pojave od čak 160% u jugoistočnoj Aziji i 126% u Africi. Pri tome se problem otpornosti na antibiotike predstavlja kao alarmantni globalni zdravstveni izazov, koji, prema navodima članka objavljenoga na internetskoj stranici CHAI-ja, naročito pogađa djecu te zahtijeva hitno intenziviranje mjera nadzora, razvoja novih antibiotika i njihovog racionalnog propisivanja.

Ključna prethodna studija na koju se svi pozivaju jest “Global Geographic Patterns and Trends of WHO Priority Pathogens and AWaRe Antibiotic Resistance among Children: An Epidemiological Surveillance Study” , čiji su autori Yanhong Jessika Hu, Hong Qiu, Joseph I. Harwell i Penelope Bryant, a objavljena je u rujnu 2023. godine. U toj studiji su korišteni podatci platforme Vivli / ATLAS Antibiotics, koji obuhvaćaju 83 države i ukupno 858 233 izolata, od kojih je 101 661 izolata prikupljeno kod djece.

U spomenutom članku objavljenom na internetskoj stranici CHAI-ja stoji kako je samo u 2022. godini više od 752.000 djece u jugoistočnoj Aziji i 659.000 djece u Africi te više od milijun i pol djece u drugim regijama svijeta umrlo od komplikacija povezanih s antimikrobnom otpornošću, odnosno antibiotskom rezistencijom (engl. antimicrobial resistence – AMR). Mnogi od tih smrtnih slučajeva bili su povezani s upotrebom Watch antibiotika (lijekovi s visokim rizikom od rezistencije) i Reserve antibiotika (tretmani u krajnjoj nuždi za teške infekcije otporne na više lijekova).

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO) i povezane mreže nadzora u Europi, kao što je EARS-Net, redovito objavljuju izvještaje o propisivanju antibiotika, stopama otpornosti i trendovima. U izvješću „Surveillance of antimicrobial resistance in Europe, 2023 data“ , objavljenom 18. studenoga 2024. godine, prikazana su dostavljena izvješća državama članicama o invazivnim izolacijama i njihovim profilima otpornosti.  U tom dokumentu naglašava se kako smrtnost i troškovi povezani s antimikrobnom otpornošću predstavljaju ozbiljan teret za zdravstvene sustave te da je nužno ubrzati mjere nadzora, razvoj novih lijekova i odgovornu upotrebu postojećih antibiotika.

Iz ECDC-ovog izvješća o potrošnji antibiotika u EU/EEA sektoru, objavljenog 17. studenoga 2023. godine, vidi se kako je u razdoblju od 2013. do 2022. općenito postojala tendencija smanjenja potrošnje antibiotika u zajednici, no u bolnicama je za neke države (uključujući Hrvatsku) zabilježen porast. Također se navodi da se udio Reserve antibiotika prema WHO AWaRe klasifikaciji povećava u mnogim državama, što znači da se sve više poseže za skupinama lijekova namijenjenima težim slučajevima.

U Hrvatskoj također postoje relevantne i javno dostupne znanstvene analize otpornosti na antibiotike. Studija „The burden of bacterial antimicrobial resistance in Croatia in 2019” , objavljena 2023., iznosi kako je 2019. godine u Hrvatskoj zabilježeno 2 546 smrtnih ishoda povezanih s bakterijskom antimikrobnom otpornošću. Još jedna domaća studija, objavljena pod naslovom „Antimicrobial Prescribing Preparedness of Croatian Medical Students”, ukazuje da je potrošnja antibiotika i stopa otpornosti u Hrvatskoj viša od europskoga prosjeka te da među liječnicima postoji sklonost propisivanja antibiotika i bez jasne indikacije. U članku objavljenom 27. srpnja 2024. u prilogu „Pogled“ riječkoga dnevnog lista Novi list liječnica obiteljske medicine u Rijeci, Jadranka Karuza, ističe kako se zdravstvena edukacija u Hrvatskoj  ne provodi na dobar način, navodeći primjer gimnazijalaca koji moraju znati svaki enzim gušterače, „a kad dobiju dijete ne znaju kako mu skinuti temperaturu“. U širem europskom kontekstu Hrvatska je dio nadzorne mreže Europske unije i ECDC-a (Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti) i sudjeluje u praćenju potrošnje i otpornosti antibiotika. U dokumentu „Monitoring Antimicrobial Resistance in the EU“ koji je organizacija Health Action International (HAI) objavila u ožujku 2025., navodi se kako se pred zemljama poput Hrvatske nalaze veliki izazovi u vidu smanjenja uporabe antibiotika te prebacivanja udjela antibiotika iz skupine Access prema preporukama WHO-a.

„Unatoč poduzetim koracima, uključujući i napore Svjetske zdravstvene organizacije (SZO, engl. WHO), broj žrtava (mortalitet, morbiditet) je u stalnom porastu, a izgledi su sve slabiji; prema literaturi i epidemiološkim istraživanjima, ako se ništa ne poduzme, rezistencija na antibiotike bi do 2050. godine mogla postati vodeći uzrok smrtnosti diljem svijeta“, ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u članku na temu antibiotske rezistencije, objavljenom na njihovoj službenoj internetskoj stranici u veljači 2018.

Zaključak

Na osnovu pregleda i analize više relevantnih stručnih i znanstvenih izvora utvrđeno je kako su tvrdnje iznesene u članku objavljenom na internetskom portalu Dnevnik.hr, kao i u drugim povezanim člancima na koje se on poziva, utemeljene i istinite, što je detaljnije obrazloženo u prethodnim dijelovima ovoga članka. Stoga se ova vijest svrstava u kategoriju točno.