„Volite gumene bombone: znate li da se rade od klaoničkog otpada - kostiju i vezivnog tkiva svinja i goveda?“

Početkom ove godine, točnije 8. veljače 2025. godine na portalu Slobodne Dalmacije osvanula je vijest sa možemo reći, šokantnim i primamljivim naslovom koji u svom sadržaju tematizira podrijetlo i stvarni sastav ukusne slastice mnogih. U članku se opisuje proces nastanka gumenih bombona, no dio koji nas zanima je informacija na samom početku vijesti koja govori da; “Glavni sastojak koji daje gumenim bombonima njihovu prepoznatljivu teksturu je želatina. Tradicionalno, želatina se dobiva iz životinjskih izvora, točnije iz kože, kostiju i vezivnog tkiva svinja i goveda.(…) Za klasične gumene bombone ipak je još uvijek najčešća životinjska želatina zbog svojih jedinstvenih svojstava.” .

Prema završnom radu na temu „Razvoj inovativnih formulacija bombonskih proizvoda s furcelarnom kao sredstvom za želiranje“ Tamare Žegle sa Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, prema literaturi Tarahi i suradnika, 2024. koju koristi autorica navodi se da se gumeni bomboni proizvode od velikih količina saharoze i glukoznog sirupa, također se navodi da ima novijih sredstava koja se koriste poput pektina i agara, time se potvrđuje dio originalnog članka koji navodi i to također i koji se koriste kao alternativa želatini. Žegle, prema literaturi, navodi da se saharoza koristi kao glavni zaslađivač. Autorica također navodi da se koriste razni vitamini, minerali, proteini i sl. za poboljšanje okusa. Također je napravljena tablica u kojoj su prikazani primjeri bombona obogaćenih funkcionalnim sastojcima dostupnih na tržištu. Niti u jednom dijelu rada kada se navode sastojci za pravljenje gumenih bombona tj. sredstva za želiranje nisu navedeni životinjski izvori poput kostiju i sl. Navedeni su želatina, kukuruzni škrob, agar i karagenan (dodatak hrani koji se dobiva iz crvenih morskih algi).

Također bitno je naglasiti da na početku poglavlja gdje se govori o sastojcima bombona naglašava se Pravilnik o proizvodima sličnim čokoladi, krem-proizvodima i bombonskim proizvodima gdje se specificira kojim tehnološkim postupcima i od kojih sastojaka se dobivaju gumeni bomboni.

Prema Pravilniku navedenom prije, gumeni bombon je proizvod dobiven od šećera uz dodatak sredstava za želiranje i drugih sirovina koje mu daju odgovarajuću konzistenciju. Dodatak sredstava za želiranje i druge sirovine nisu definirane, bar ne u ovom dijelu. Prema tome, od također prije navedenih sastojaka, koža, kosti i vezno tkivo svinje nigdje nisu navedeni kao sastojak tako da u slučaju korištenja bilo kojeg od tih sastojaka bilo bi kršenje pravilnika tako da je to još jedan razlog zašto je ta informacija iz članka neistinita.

Kao dodatan izvor korisnih informacija poslužio je još jedan rad iz 2016. godine na temu „Proizvodnja žele, pjenastih i bombonskih proizvoda u tvornici Kandit“ autorice Petre Šušnjar koja je, baveći se ovom temom, uzimala stvarne prakse za izradu različitih vrsta bombona iz osječke industrije Kandit koja se originalno bavi proizvodnjom čokolade, bombona i krem proizvoda. Cilj i tema rada bilo je proučiti proizvodnju i sastav sljedećih vrsta bombona; tvrdi i tvrdi punjeni bomboni, karamele, pjenasti proizvodi te žele proizvodi. Proučavajući vrste, koje po svome sastavu najbliže odgovaraju onoj spomenutoj u samom naslovu i sadržaju vijesti i koje je prethodno proučila autorica Tamara Žegla i čije je prvobitno podrijetlo bilo sporno (gumenim bombonima) izveden je zaključak da se proizvodnja i podrijetlo gumenih bombona najviše podudaraju sa proizvodnjom i dobivanjem žele bombona iz rada autorice Petre Šušnjar. Time je izvor poslužio kao odgovarajući za izvedbu dodatnih zaključaka i tezi. U skladu sa navedenim citiramo; „Žele-proizvodi izrađuju se od šećernih sirovina s dodatkom sredstava za želiranje (agar-agar, pektin i sl.), sirovina i aditiva za postizanje izgleda, okusa i mirisa svojstvenih za tu vrstu proizvoda. Moraju sadržavati najmanje 72% suhe tvari, od toga najmanje 60% ukupnih šećera, a pjenasti žele-proizvodi najmanje 70% suhe tvari, od tog najmanje 60% ukupnih šećera, računato kao ukupni invertni šećer u proizvodu, ne računajući kristalni šećer ili šećer u prahu koji služi za oblaganje.“ (Šušnjar, P., 2016.)

ZAKLJUČAK:

Na temelju usporedbe informacija iz vijesti i relevantnih stručnih izvora može se zaključiti da tvrdnja o „stvarnom podrijetlu“ gumenih bombona, prema kojoj se oni primarno proizvode od životinjskih tkiva (kostiju, kože i vezivnog tkiva), nije u potpunosti točna. Analizirani završni radovi kao i propisi koji definiraju sastav bombonskih proizvoda ne navode životinjske izvore kao sastojke gumenih bombona. Umjesto toga, ističu se šećer, glukozni sirup i sredstva za želiranje poput pektina, agara, karagenana ili kukuruznog škroba, a životinjska sirovina nije eksplicitno navedena niti propisom predviđena. Osim toga, tehnologija i sastav žele proizvoda opisani u radu Petre Šušnjar I Tamare Žegle pokazuju da industrijska proizvodnja sličnih bombonskih proizvoda ne uključuje životinjske kosti ili kožu, što dodatno osporava navod iz članka. Stoga se može zaključiti da je tvrdnja iz vijesti pojednostavljena i djelomično pogrešna, dok stručna literatura i pravilnici upućuju na znatno širi i u modernoj praksi uglavnom neživotinjski spektar sredstava za želiranje.