Što je zdravstvena anksioznost i zašto je sve više mladih pogođeno njome

Portal Index.hr objavio je članak pod naslovom “Što je zdravstvena anksioznost i zašto je sve  više mladih pogođeno njome”, u kojem se navodi da porast zdravstvene anksioznosti među mladima proizlazi iz suvremenog načina života, stresa i utjecaja društvenih mreža. Međutim, članak ne navodi konkretne znanstvene izvore niti razlikuje uobičajenu brigu za zdravlje od klinički značajnog poremećaja.

Zdravstvena anksioznost, prema definiciji psihoterapeuta, navodi se kao strah i zabrinutost za zdravlje bez stvarnog medicinskog razloga ili u razini koja je nesrazmjerna stvarnom problemu. To je poremećaj koji se razlikuje od uobičajene brige ili povremenog traženja simptoma na internetu. Prema znanstvenim podacima iz National Library of Medicine (PMC), oko 30 % adolescenata iskusi neki oblik anksioznog poremećaja, ali uzroci tog trenda nisu jednoznačni. U istraživanju se naglašava da su rezultati korelacijski, a ne uzročno-posljedični – dakle, društvene mreže i stres mogu biti povezani s porastom anksioznosti, ali ne postoje dokazi da je riječ o izravnom uzroku.

Što se tiče specifično zdravstvene anksioznosti, podaci pokazuju da je riječ o rijetkom poremećaju. Prema istraživanju ACAMH (Rimvall i sur., 2023.), samo 1,3 % mladih u dobi od 11 do 16 godina pokazuje trajno povišene razine zdravstvene anksioznosti. Dakle, iako se mnogi mladi povremeno zabrinu za svoje zdravlje, dugotrajna i ozbiljna zdravstvena anksioznost prisutna je kod vrlo malog broja njih.
Znanstvena literatura također naglašava da porast anksioznosti među mladima proizlazi iz niza povezanih faktora – promjena u društvenim strukturama, obiteljskim odnosima, ekonomskim pritiscima i klimatskoj tjeskobi – a ne iz jednog jedinog uzroka poput društvenih mreža. Tvrdnja da “sve više mladih ima zdravstvenu anksioznost” djelomično je točna, ali neprecizna i pojednostavljena. Opća anksioznost među mladima doista raste, no dugotrajna zdravstvena anksioznost pogađa tek oko 1 % mladih. Uzroci su višestruki i još uvijek nisu znanstveno razjašnjeni.

Članak Index.hr-a ispravno ukazuje na problem, ali ne razlikuje normalnu zabrinutost od poremećaja i ne donosi utemeljene brojke koje bi podržale tvrdnju o njegovoj raširenosti.