Modni trendovi koji su započeli kao načini prevencije ili skrivanja bolesti

Na TikTok profilu @history.scrolls1 dana 18.08.2025. objavljen je videozapis u kojem se tvrdi da su neki od danas poznatih modnih trendova zapravo nastali iz zdravstvenih razloga – kao pokušaji skrivanja bolesti ili izbjegavanja zaraza. 

U videu se navode tri konkretne tvrdnje:

1. Štikle su izumljene 1600ih kao praktična mjera javnog zdravstva kako bi spriječile ljude da hodaju po kanalizaciji i smeću, a zatim su postale modni trend.

2. Perike su postale popularne 1700ih jer su skrivale gubitak kose uzrokovan sifilisom, a aristokrati su ih nosili kako bi sakrili svoje zdravstveno stanje od društva.

3. Blijeda koža postala je standard ljepote jer je označavala da ne radite vani gdje ste izloženi bolestima, to je strategija prevencije bolesti koja je postala modni trend.

Prema BBC-u prve štikle nisu bile dizajnirane za žene, nego za muškarce, kao vojna obuća za jahanje. Elizabeth Semmelhack, direktorica i viša kustosica Muzeja cipela Bata u Torontu, objašnjava da su najranije potpetice korištene za jahanje u Perziji, a njihov izum povezan je s nastankom stremena. Peta je izumljena kako bi stopalo čvrsto stajalo u stremenu, prenosi WWD. S druge strane, The Met Museum navodi da su visoke platforme poznate kao chopine ušle u modu u Veneciji u 16. stoljeću. Nespretne, ali praktične, one su ženama omogućavale da hodaju iznad vlage i prljavštine na venecijanskim ulicama, ali su istodobno služile i kao znak visokog društvenog statusa. Dakle, iako su chopine doista imale ulogu u zaštiti od prljavštine, one se razlikuju od potpetica kakve danas poznajemo. Štikle nisu izumljene kao mjera javnog zdravstva, nego su kroz povijest imale različite svrhe: vojno-praktičnu u Perziji te statusno-modnu u Europi.

U članku Unraveling the Locks of Wigs: A Historical Analysis navedeno je da umjetnost izrade perika datira još iz Starog Egipta. Perike, koje je pretežno nosila elita egipatskog društva, označavale su visoki rang u strogoj egipatskoj društvenoj hijerarhiji i pomagale su u zaštiti obrijanog vlasišta (znak plemstva) od sunca. U 16. stoljeću perika je postala općenito prihvatljiv oblik ukrasa ili korekcije nesavršenosti, kao u slučaju kraljice Elizabete I. Muške peruke (perike), prvi put od starog Egipta, ušle su u široku upotrebu u 17. stoljeću, nakon što ih je Luj XIII. počeo nositi 1624. godine, navodi Britannica. Perike su, dakle, bile statusni simbol i modni dodatak, a ne samo sredstvo prikrivanja posljedica bolesti.

U prošlosti se blijeda koža smatrala znakom bogatstva i plemstva. Siromašni radnici niže klase stalno su bili izloženi suncu pa su postajali sve tamniji. Na kraju se tamnjenje smatralo karakternom osobinom siromašnih. Plemići i bogati nikada nisu morali raditi ili ostati na suncu dulje vrijeme, što je uzrokovalo da imaju bljeđi ton kože, navodi The Science Survey. Povezanost svijetle kože s višim društvenim statusom trajala je na Zapadu do kraja 18. stoljeća prije nego što je definitivno napuštena 150 godina kasnije kada je preplanulost počela postajati moderna, objašnjeno je u članku Skin lightening and its motives: A historical overview. Blijeda koža doista je odražavala manju izloženost suncu i teškom radu, ali prije svega je bila statusni simbol, a ne svjesna strategija prevencije bolesti.